U susret 500. godišnjici Gazi Husrev-begove medrese
Nekako istovremeno sa pripremama za obilježavanje 500. godišnjice, trebalo bi (po)raditi na strateškom planiranju budućih koraka, djelovanja i strategija koje će pomoći Gazi Husrev-begovoj medresi da i u novom mileniju, inspirisana velikim djelom Gazi Husrev-bega i u skladu sa njegovom vizijom, bude dom nadarenih, učenih i čestitih.
U četvrtak, 8. januara 2037. godine, nakon 6000 mjeseci i 182612 dana kontinuiranog rada od njezinog osnivanja istog dana 1537. godine, obilježit ćemo 500. godišnjicu Gazi Husrev-begove medrese. Ako su naši proračuni tačni, bit će to 21. zu-l-ka'de(t)a 1458. godine po Hidžri, akobogda.
Danas, 6. januara 2023. godine, održana je Svečana akademija povodom 486. godišnjice neprekidnog rada ove odgojno-obrazovne ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a već se potiho nagovještava i sa posebnom pažnjom razmatra i veliki jubilej – 500. godišnjica, koja će biti jedan od najznačajnijih događaja u povijesti bh. obrazovanja i našeg naroda uopće.
Blistave stranice historije ove škole, od 1537. do 2037., bit će otvorene našim istraživačima koji će moći razmatrati, tumačiti i objašnjavati njezin historijski hod, djelovanje i uspjehe. Sigurni smo da će obilježavanje 500. godišnjice biti popraćeno i velikim brojem drugih aktivnosti, kako to dolikuje ovom velikom jubileju kojim se ne može pohvaliti mnogo obrazovnih ustanova u svijetu.
Na drugoj strani, nekako istovremeno sa pripremama za obilježavanje 500. godišnjice, trebalo bi (po)raditi na strateškom planiranju budućih koraka, djelovanja i strategija koje će pomoći Gazi Husrev-begovoj medresi da i u novom mileniju, inspirisana velikim djelom Gazi Husrev-bega i u skladu sa njegovom vizijom, bude dom nadarenih, učenih i čestitih.
U tom smislu dobra osnova i smjernica je Dugoročni (desetogodišnji) plan razvoja medresa, najprije onaj koji se trenutno provodi u praksi (2014 – 2024)1Vidi: Dženan Handžić, “Dugorični plan razvoja medresa (2014.-2024.)”, Novi muallim, godina XV, br. 59, Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, jesen 2014., str.. 15 – 19., a posebno onaj koji će se odnositi na period od 2024. do 2034. godine.
Kako se, dakle, bliži obilježavanje polumilenijskog kontinuiranog odgojno-obrazovnog rada Gazi Husrev-begove medrese, sve više se javlja potreba da se (pro)govori o njezinoj ulozi, reformama i perspektivama u narednom periodu.
Tradicija jeste obnovljiv izvor samo ako se oplemenjuju postojeće vrijednosti i proizvode nove. U kontekstu obnove infrastrukture, u nekoliko prethodnih godina dovršeni su mnogi projekti na koje smo posebno ponosni. Ne treba zaboraviti da je u toku i rekonstrukcija zgrade ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese. Bit će to, u tehničkom i materijalnom smislu, izvanredna podloga i važan preduslov za kvalitetan odgojno-obrazovno rad. U vremenu koje je pred nama fokus mora biti na suštini i smislu. Materijalno-tehnički uvjeti koji su postugnuti i osigurani u dosadašnjem periodu, kao i trenutni radovi na rekonstrukciji zgrade ženskog odjeljenja, trebaju biti samo osnova i preduvjet, nikako cilj samima sebi. Trebamo, isto tako, biti svjesni da je raspolaganje sa kvalitetnom opremom i prostorom, savremenim učionicama i naprednim laboratorijama i drugim prostorijama koje su potrebne za obrazovanje, preduvjet uspješnog rada i osiguranja ambijenta u kojem će učenici razvijati vještine i znanja.
Neki od najvećih izazova u narednih petnaestak godina, prema našem slobodnom razmatranju i promišljanju, za Gazi Husrev-begovu medresu (ali djelimično i za ostale medrese Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini), mogli bi biti:
– novo čitanje Vakufname i savremena (re)interpretacija njezinih načela, smjernica i intencija (ovo je potrebno uraditi na najvišem akademskom nivou, a proces treba biti povjeren historičarima, teolozima, edukatorima…)
– praćenje zahtjeva tržišta rada (treba, naime, postaviti otvorena pitanja: šta proizvodi medresa ili: kakvog učenika/cu želimo imati na kraju odgojno-obrazovnog četverogodišnjeg rada sa učenikom/com?),
– depopulacija i smanjenje broja upisanih učenika (ako u obzir uzmemo trenutne tendencije, ovo je neminovno, pa nije isključeno da će u narednih desetak-petnaest godina ovaj problem metastazirati i značajno se odraziti i na upis učenika u Gazi Husrev-begovu medresu),
– dodatna edukacija nastavnog i odgojnog kadra koji se trebaju nositi sa savremenim izazovima i brzim transformacijama u obrazovanju (potrebno je osigurati da uposlenici Medrese, posebno odgajatelji i nastavnici, imaju priliku da se kontinuirano razvijaju i stiču nova znanja i vještine),
– povezivanje sa sličnim školama u svijetu (ne samo kroz formalna “bratimljenja”, nego i suštinski kroz razmjenu iskustava, dobrih praksi, eventualno i nastavnika/odgajatelja, koliko to bude moguće u okviru postojećih zakonskih okvira i raspoloživih resursa),
– reorganizacija odgojnog rada i djelovanja, pridržavajući se, naravno, temeljnih instrukcija i smjernica koje nudi Vaukufnama,
– skiciranje obrisa novog Nastavnog plana i programa (NPP) u kojem će naglasak biti na korelaciji nastavnih predmeta i uvođenju praktičnog rada (izmjene Nastavnih planova iz 2004. i 2021. godine redefinirale su prirodu i rad medresa, a novi NPP ne smije rezultirati gubljenjem esencije i duhovne supstance po kojoj su medrese posebno prepoznatljive, tj. ne bi se smjelo ići u dalju redukciju NPP-a u segmentu nastavnih predmeta islamskog obrazovnog područja; a sve ove promjene bi morale omogućiti učenicima da se dobiju funkcionalno znanje, povežu se sa svijetom rada i steknu neka praktična iskustva),
– izrada novih visokokvalitetnih udžbenika prema najboljim svjetskim praksama i savremenim istraživanjima (ovo svakako nije zadatak i primarna aktivnost kolektiva i Uprave Medrese, ali može biti nešto što će biti inicirano od strane odgajatelja i nastavnika, te u konačnici biti rezultat timskog rada aktiva nastavnika i odgajatelja svih medresa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, uz nadzor i usmjerenjer instituta, stručnjaka i vrhunskih naučnika),
– usvajanje i implementacija pozitivnih praksi i istaknutih primjera izvrsnosti (spremnost da zahvatimo nešto od iskustva mnogo uspješnjijih obrazovnih institucija u svijetu, da filtriramo njihove pozitivne prakse i razmotrimo šta bi od tog neprocjenjivog iskustva mogli nakalemiti u naše sisteme; ovdje možemo govoriti i o razmjeni učenika i nastavnika ili saradnji sa drugim školama i organizacijama van Bosne i Hercegovine što bi, nadamo se, pomoglo učenicima da razumiju i razviju međunarodne perspektive i sposobnosti),
– spremnost i sposobnost da se apsorbiraju svi potresi koji će sigurno nastati kao rezultat određenih promjena koje će zadesiti bh. društvo na putu ka Evropskoj uniji (može li se sada uopće i naslutiti kakva će biti pozicija medrese u okviru i okrilju dijela EU zakonodavstva koje se bude odnosilo na obrazovne institucije i ustanove, i koji dio identiteta i autonomije će biti ogoljen u tom ambijentu?),
– popularizacija vannastavnih aktivnosti i ravnomjerna raspodjela dostupnih sredstava za realizaciju ovih aktivnosti (trenutno je fokus na par sekcija koje su u dvadesetak posljednjih godina bile najaktivnije i, razumljivo, najuspješnije ili ponajviše promovisane, a u nekoliko narednih godina potrebno je reaktivirati rad i drugih sekcija koje imaju veliki potencijal)
– uvođenje novih tehnologija u obrazovanju i unapređenje nastave na daljinu (ovdje nam je značajno iskustvo online nastave iz vremena pandemije koronavirusa, a medresa će se trebati prilagoditi brzim promjenama kako bi ostala konkurentna),
– veća posvećenost razvijanju osjećaja pripadnosti Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini kod učenika i svršenika/maturanata Medrese,
– planiranje posebnih projekata i programa za alumniste/svršenike/maturante (u prethodnom mjesecu Uprava Gazi Husrev-begove medrese odlučila je aktivnije, prisnije i snažnije povezati se sa svršenicima/maturantima Medrese, pa je u tom smislu formiran i Tim za prikupljanje podataka za uspostavu Alumni Gazi Husrev-begove medrese)…
Gazi Husrev-begova medresa jeste stara škola sa višestoljetnim iskustvom, ali ona je istovremeno i škola budućnosti. Da bi ispunila naum vakifa, intencije vakufname, potrebe vremena i prostora na kojem djeluje, neophodno je da bude spremna na promjene, nove trendove i pristupe te da već sada počne promišljati o djelovanju u godinama koje su pred njom. Rasplamsaj aktivnosti koji sada svjedočimo u Gazi Husrev-begovoj medresi lijep su nagovještaj da je budućnost o kojoj govorimo svijetla i blistava i da će još uvijek neispisane stranice njezine povijesti biti svjedok predanog rada, lijepih priča, vrhunskog uspjeha i trajnog služenja dinu i domovini.
Bilješke
- 1Vidi: Dženan Handžić, “Dugorični plan razvoja medresa (2014.-2024.)”, Novi muallim, godina XV, br. 59, Udruženje Ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, jesen 2014., str.. 15 – 19.
