Razmišljanja o kur'anskoj suri El-Kadr

Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr – a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.

El-Qadr, 1-5.

Koji su argumenti nekih islamskih učenjaka da je Noć Kadr(a) 27. noć mjeseca ramazana?

Zašto nam nije otkriveno kada je (tačno) Noć Kadr(a)?

Kakva je veza između kur’anskih sura 96. (El-‘Alek), 97. (El-Kadr) i 98. (El-Bejjine)?

Koja je najbolja dova u Noći Kadr(a)?

Ko je “Er-Ruh” spomenut u 4. ajetu sure El-Kadr i zašto se tako naziva?

Zašto se izraz “Lejletu-l-kadr” ponavlja tri puta?

Jesmo li svjesni prilike koja donosi nagradu za dobra djela koja su učinjena u više od 1.000 mjeseci?

Zašto i meleki silaze u ovoj blagoslovljenoj noći?

Šta to nudi okrilje sigurnosti (selām) u ovoj noći?

• Veličanstvenom događaju (početka) objave Kur’ana i njegovog ulaska u korito čovječanstva posvećena je jedna kompletna kur’anska sura. Sura El-Kadr je tako jedina kur’anska sura koja je u potpunosti posvećena jednom vremenskom periodu (Noći kadra) i jednom događaju u povijesti čovječanstva, a to nije slučaj osim sa ovom surom. U suri El-Džumu’a se, poređenja radi, govori o mubarek danu petka, džumi-namazu, ali samo kroz par njezinih posljednjih ajeta.

• Nije nam precizirano kada je tačno (u posljednjoj trećini mjeseca ramazana) mubarek Noć Kadr(a), kao što nam nije otkriveno koje je to najuzvišenije i najveće Allahovo, dž.š., ime ismullāhi el-a’ẓam/el-ekber ili kao što nije precizirano koji je to kratki momenat petkom u kojem se uslišavaju sve dove. Moguće je da je znanje o njima skriveno da bi se ljudi što više trudili da ih spoznaju i pronađu.

• U mushafskom rasporedu sura El-Kadr je na 97. mjestu, a prethodi joj sura El-‘Alek koja, prema većini komentatora Kur’ana, sadrži ono što je prvo objavljeno od Kur’ana Časnog. Početak sure El-‘Alek otkriva nam, dakle, početak objave, dok uvod sure El-Kadr kazuje o tome šta je objavljeno. Sura El-‘Alek počinje imperativom (Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara…), dok početak sure El-Kadr daje naznake o tome šta se uči (Kur’an). 5. ajet sure El-‘Alek glasi: …koji čovjeka poučava onome što ne zna. Uzvišeni Allah je po(d)učio Poslanika, s.a.v.s., vrijednostima i blagodatima Noći Kadr(a). Posljednji ajet sure El-‘Alek poručuje: …molitvu obavljaj i nastoj da se Gospodaru svome približiš (čineći sedždu). Na drugoj strani, sura El-Kadr govori o tome kada je to približavanje moguće postići na najbolji način, u svoj punini i posvećenosti. U 98. kur’anskoj suri (El-Bejjine), kao da je pojašnjeno šta je to što je objavljeno u noći Kadr(a): Nisu se nevjernici između sljedbenika Knjige i mnogobošci odvojili, sve dok im nije došao dokaz jasni; od Allaha Poslanik, koji čita listove čiste, u kojima su propisi ispravni. (El-Bejjine, 1-3.) “Dokaz jasni” je – Kur’an ili Poslanik. “Poslanik” o kojem je riječ je – Muhammed, s.a.v.s., a “čisti listovi” su – Kur’an u kojem se nalaze “propisi ispravni, vrijedni i istiniti”.

• U suri El-Kadr na Kur’an Plemeniti se aludira zamjenicom hū (Innā enzelnahu – Mi smo ga počeli objavljivati…) ne spominje se, dakle, direktno po ovom svom (poznatom) imenu. To implicira da je Kur’an kao fenomen i nešto novo, veličanstveno, već bio poznat, kako među muslimanima tako i među nemuslimanima, te da je to bila dominantna tema o kojoj se najviše govorilo i promišljalo. To svakako ukazuje i na njegovu poznatost i neovisnost od toga da se spominje imenom. Svijest o objavljivanju Kur’ana je bila duboko urezana u kolektivnu memoriju i osjećaje ljudi tog doba. Za objavljivanje Kur’ana izabrano je najbolje vrijeme i Allah, dž.š., je njegovo objavljivanje vezao za Sebe (na ovom mjestu nije direktno spomenut Džibril, a.s., kao prenosilac i dostavljač Objave). Ovim se suptilno aludira i na to da Kur’an “ne sastavlja” i “ne izmišlja” Muhammed, s.a.v.s., kako su to tvrdili neki idolopoklonici. Glagol enzele podrazumijeva da se nešto odjednom spušta i šalje. Ovo razumijevanje i značenje bilo je polazište onim islamskim učenjacima koji smatraju da je Kur’an odjedanput objavljen u Noći Kadr(a) na dunjalučko nebo. Glagol nezzele, na drugoj strani, podrazumijeva da se nešto objavljuje (spušta) u određenom vremenskom periodu, malo po malo, dio po dio, po potrebi: I kao Kur’an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo-pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo (nezzelnāhu). (El-Isrā’, 106.).

• Kada bi ljudi uistinu shvatili vrijednost i značaj Noći Kadr(a), ne bi bila poteškoća (po)tražiti je u svim neparnim ramazanskim noćima, u posljednjoj trećini ovog blagoslovljenog mjeseca. Uostalom, i sam Kur’an nas usmjerava na promišljanje o tome šta je (a ne kada je!) Noć Kadr(a): we mā edrāke mā lejletu-l-qadr – a šta ti misliš šta je Noć kadr?. Ovim retoričkim pitanjem (we mā edrāke mā lejletu-l-qadr – a šta ti misliš šta je Noć kadr?) skreće se pažnja na to da Noć Kadr(a) ima izuzetnu vrijednost koju je nemoguće pojmiti i potpuno shvatiti. Zapravo, Noć Kadr(a) je neusporediva sa bilo čim drugim. Neki učenjaci su rekli da je za sve ono za što je u Kur’anu Časnom rečeno mā edrāke (šta ti misliš, šta ti znaš, otkud ti znaš, ukazujući na veličanstvenost i iznimnu važnost onoga o čemu se pita) naveden i odgovor. U kontekstu ove kur’anske sure to su ajeti: Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. Ovo mišljenje potvrđuju i neke druge kur’anske dionice, primjer radi: Smak svijeta! Šta je Smak svijeta? i šta ti znaš o Smaku svijeta? Toga dana će ljudi biti kao leptiri raštrkani, a planine kao šarena vuna iščupanā. Slično je i u ajetima: Čas neizbježni, šta je Čas neizbježni, i otkud ti znaš šta je Čas neizbježni? Ajeti koji pojašnjavaju ono o čemu se ovdje pita su: A kada se jednom u Rog puhne, pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe, toga dana će se Smak svijeta dogoditi i nebo će se razdvojiti – tada će labavo biti – i meleki će na krajevima njegovim stajati, a prijesto Gospodara tvoga će tog dana iznad njih osmerica držati. Tada ćete ispitivani biti, i nijedna tajna vaša neće sakrivena ostati… (…) Na drugim mjestima, gdje je upotrijebljeno (we) mā judrīke, nije naveden odgovor. Evo tih primjera: Ljudi te pitaju o Smaku svijeta, reci: “To jedino Allah zna!” A ti ne znaš, možda je Smak svijeta blizu! (El-Aḥzāb, 63.) Allah objavljuje Knjigu, samo istinu i pravednost. A šta ti znaš – možda je Smak svijeta blizu! (Eš-Šūrā, 17.) On se namrštio i okrenuo zato što je slijepac njemu prišao. A šta ti znaš – možda on želi da se očisti, ili pouči pa da mu pouka bude od koristi. (‘Abese, 1-4.)

• Kur’anska sura El-Kadr ima 5 ajeta, a isto toliko je i noći u kojima se traga za njom: 21., 23., 25., 27. i 29. noć mubarek mjeseca ramazana. Ibn ’Abbās je, prema nekim dostupnim predajama različitih stepena autentičnosti i vjerodostojnosti, precizirao da je Noć Kadr(a) 27. noć mjeseca ramazana. Nema sumnje da se ovdje radi o njegovom ličnom stavu, promišljanju i zaključku, a ne o kategoričnom dokazu i agrumentu. Svoje mišljenje temelji na tome da zamjenica hije (ona, u posljednjem ajetu sure El-Kadr) ukazuje da je Noć Kadr(a) 27. (mjeseca ramazana), jer je to 27. riječ ove sure. Druge predaje koje se vezuju za ovog autoriteta navode da je on u izrazu Lejletu-l-kadr pronalazio statističko-lingvistički aspekt kur’anskog i’džaza: Lejletu-l-kadr čini devet harfova (ليلة القدر), u suri El-Kadr navodi se 3 puta, što je ukupno – 27 harfova! Osim toga, sura El-Kadr sadrži 30 riječi, koliko ima(ju) i (neki) mjesec(i), a 27. je spomenuta zamjenica hije (ona, tj. Noć Kadr).

• Faḫruddīn er-Rāzī, čuveni komentator Kur’ana, u djelu Mefātīḥu-l-ġajb navodi svoje promišljanje o mudrosti koja je sadržana u činjenici da nam je skriveno kada je (tačno) Noć Kadr(a). Po njemu, to što nam nije precizirano kada je tačno Noć Kadr(a) je – milost Uzvišenog Gospodara! U slučaju da čovjek (po)zna(je) kada je Noć Kadr(a) i svjesno u njoj (po)griješi, učini neko djelo zbog kojeg zaslužuje prijekor i kaznu, imao bi grijeh koliko i griješenje u toku hiljadu mjeseci! On ju je skrio, veli Er-Rāzī, kao što je skrio mnoge druge stvari. Allah je skrio Svoje zadovoljstvo u pokornosti Njemu kako bi vjernici žudjeli za Njegovim zadovoljstvo kroz potpunu pokornost. Skrio je Svoju srdžbu u griješenju da bi vjernici i vjernice, zbog straha od Njegove srdžbe, ostavili sve grijehe. Skrio je primanje i uslišavanje dove, da bi Mu Njegovi robovi stalno dove upućivali, skrio je primanje tevbe (pokajanja) da bi vjernici ustrajavali u pokajanju. Promišljanje Faḫruddīna er-Rāzija o vrijednosti Noći Kadr(a) i gubitku onoga ko bi griješenjem u njoj propustio priliku i blagodati ove noći, protkano je motivima koje nalazimo i u časnim riječima Muhammeda, s.a.v.s., o onome kome bude uskraćeno njezino dobro. Prenosi, naime, Ebū Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Došao vam je mjesec ramazan, mubarek mjesec. Allah vam je naredio da u njemu postite. U njemu se otvaraju vrata dženneta, a zatvaraju vrata džehennema. U njemu se šejtani pozatvaraju . U njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno njezino dobro, taj je, zaista, uskraćen.” (En-Nesā'ī i Aḥmed)

• Izraz Lejletu-l-kadr se u suri El-Kadr (uzastopno) navodi (ponavlja) tri puta. Ovo je jedini takav primjer u Kurʼanu Časnom. Kada se, recimo, govori o džehennemu u suri El-Humeze, isti se pod imenom El-Ḥutame spominje dva puta: Teško svakom klevetniku-podrugljivcu, koji blago gomila i prebrojava ga, i misli da će ga blago njegovo besmrtnim učiniti! A ne valja tako! On će, sigurno, biti bačen u Džehennem! A znaš li ti šta je Džehennem? Vatra Allahova razbuktana… (El-Humeze, 1-6.) Drugi primjer nalazimo u suri Eṭ-Ṭāriq: Tako mi neba i Danice! A znaš li ti šta je Danica? Zvijezda blistava! (Eṭ-Ṭāriq, 1-3.) Zapaža se da nema trećeg spomena Danice (Eṭ-Ṭāriq), kao što nema ni trećeg spomena džehennema (El-Ḥutame). Kao da je spominjanje Noći Kadr(a) ili sama Noć Kadr(a) važnija od (spomena) Danice (Eṭ-Ṭāriq) i džehennema (El-Ḥutame). Ovo bi mogla biti jedna aluzija na veličanstvenost, značaj i stepen Noći Kadr(a) i svjetla objave Kur’ana Plemenitog koje je zasijalo u njoj.

• Noć Kadr(a) je jedinstven i nezamjenjiv poklon svim ljudima do Sudnjeg dana i prilika da ovaj ummet (pre)stigne, u kontekstu sticanja dobrih djela, prijašnje zajednice, narode i generacije, kojima je Uzvišeni podario duži životni vijek ili veći bereket u vremenu. Noć Kadr(a) je bolja od hiljadu mjeseci. Ko tu noć provede u ibadetu i pokornosti, Allah, dž.š., mu upiše nagradu ibadeta od hiljadu mjeseci (i više) u kojima nema te noći. Arapi su koristili izraz elfu šehrin kao hiperbolu da bi pokušali iskazati beskonačnost ili zauvječnost. U tom smislu, vrijednosti i blagodati Noći Kadr(a) prevazilaze hiljadu mjeseci (bez decidnog ograničavanja na ovaj broj i trajanje).

• Za bolje sagledavanje i promišljanje značenja kur’anske sure El-Kadr neophodno je obratiti pažnju i na 185. ajet sure El-Bekare: U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. i prvih šest ajeta sure Ed-Duḫān: Hā Mīm. Tako Mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga – On, uistinu, sve čuje i sve zna…

• Noć Kadr(a), kao noć vrijednosti, određenja i odluke, je izuzetna i jedinstvena prilika da se učine dobra djela vrijedna čitavog ljudskog života, a i to samo po sebi ukazuje na blagodat, bereket i značaj ove noći. Noć Kadr(a) je bolja od hiljadu drugih mjeseci, tj. od čitavog prosječnog ljudskog vijeka/života, prema onome kako ljudi doživljavaju i razumijevaju protok i računanje vremena. Stoga ova noć i ono što radimo u njoj može u potpunosti promijeniti tok našeg života.

• Noć Kadr(a) je odabrano vrijeme, u odabranom mubarek mjesecu ramazanu, u odabranom društvu meleka koji se spuštaju na Zemlju u ovoj noći, a veli se i na zemaljsko nebo, koji čitavim svijetom pronose i šire potpuni mir, spas i sigurnost. Izraz tenezzelu-l-melā’iketu ukazuje na to da silazak meleka u ovoj blagoslovljenoj noći nije nešto što se jednom desilo, nego da je to nešto što će se uvijek i iznova, u precizirano vrijeme, događati. Na drugim mjestima u Kur’anu pronalazimo glagol tetenezzelu. Budući da dodatak na morfološki oblik aludira i na dodatna značenja ili pojačanje intenziteta mogućih značenja, možemo zaključiti da se u Noći Kadr(a) radi o silasku meleka koje nije tako često (samo jednom godišnje). U drugim primjerima, poput onog u suri Fuṣṣilet, riječ je o čestom (svakodnevnom) silasku meleka ljudima u trenutku smrti: Onima koji govore: “Gospodar naš je Allah” – pa poslije ostanu pri tome – dolaze meleki (tetenezzelu ‘alejhimu-l-melā’iketu): “Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan”. (Fuṣṣilet, 30.)

• Prema velikom broju semantičara i najistaknutijih komentatora Kur’ana, Er-Rūḥ spomenut u suri El-Kadr je melek Džibril, a.s. Nazvan je tako jer Objava koju je dostavljao Muhammedu, s.a.v.s., oživljava ljudska srca kao što udahnjivanje rūḥa u ljudska tijela unosi živo(s)t.

• Poznato je da su meleki bića koja su u neprekidnoj, apsolutnoj i besprijekornoj poslušnosti Gospodaru Uzvišenom. Vratimo li se mjestu u suri El-Kadr gdje se posebno naglašava da se meleki i Džibril, a.s., s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju u njoj zbog odluke svake, razlozi naglašavanja da se ovaj silazak i aktivnost meleka događaju s dozvolom Gospodara mogu se, prema nekim komentatorima Kur'ana, pronaći u tome da meleki čeznu da vide vjernike na zemlji, pa traže posebno dopuštenje da to urade i da im nazovu selam u Noći Kadr(a). Na ovome mjestu najprije su spomenuti meleki a zatim i Er-Rūḥ, dok se na nekim drugim mjestima prvo spominje Er-Rūḥ a onda i (ostali) meleki: …na Dan kada Džibril i meleki budu u redove poredani, kada će samo onaj kome Milostivi dozvoli govoriti, a istinu će reći. (En-Nebe’, 38.) U suri El-Kadr riječ je o silasku i spuštanju mnogobrojnih meleka i Er-Rūḥa, jednoj nepojmljivoj aktivnosti u duhovnom svijetu koje, u toj mjeri, nema u drugim vremenima, danima i noćima. U suri En-Nebe’, na drugoj strani, govori se o prizoru u neizbježnom Sudnjem danu. Ima mišljenja da je Er-Rūḥ veličanstveni melek, posebno časno Božije stvorenje, koje će, prema nekima, sāmo zauzimati jedan red (ṣaff), dok će svi ostali meleki zauzimati drugi red.

• Sigurnost (selām) je u njoj sve dok zora ne svane. – Ovo je noć apsolutnog mira i potpune sigurnosti od svake nedaće i u kojoj je onemogućeno šejtansko djelovanje na vjernike i vjernice. Ovo je, isto tako, noć u kojoj se meleki spuštaju s dozvolom Gospodara svoga i pozdravljaju (selame) one koji ovu noć provode u raznim ibadetima i uče āmīn na njihove dove i molitve. Ima mišljenja da se u ovoj noći donose i spuštaju samo one odluke i određenja u kojima je dobro. Sama (po)misao o apsolutnom miru i potpunoj sigurnosti (u) Noći Kadr(a) dovoljna je da čovjeka liši straha i ulije mu snažnu i trajnu nadu da će mu njegove dove biti primljene i da će mu Uzvišeni Allah oprostiti grijehe.

• To je noć sudbine, vrijednosti, dostojanstva, određenja i odluke. Ona je od najvećeg značaja za ljudski rod jer se u njoj, između ostalog, melekima izdaju i prenose naredbe i određenja Uzvišenog o opskrbi ljudi, dužini/trajanju njihovih života i ostalih poslova i događaja u toj godini. Časni meleki su oni koje Kur’ana opisuje na ovaj način: …koji se onome što im Allah zapovjedi neće opirati, i koji će ono što im se naredi izvršiti. Vratimo li se, nakratko, ovdje spomenutim značenjima ove blagoslovljene noći (vrijednost, dostojanstvo, određenje, odluka…), kao i činjenici da se u njoj melekima izdaju i prenose naredbe i određenja (od) Uzvišenog Allaha, možemo nedvosmisleno zaključiti da kur'anska sura El-Kadr potvrđuje temelj vjerovanja (īmā’na), a to je vjerovanje u Allahovu odredbu i određenje.

• Muhammedu, a.s., bilo je dato znanje o Noći Kadr(a). Imao je namjeru da o tome obavijesti ashabe, ali je znanje iščezlo (podignuto) zbog prepirke dvojice ljudi. Prepirke i svađe, tako, budu razlog mnogih nedaća, ne samo za one koji su direktno uključeni u njih.

• Dova koju je Muhammed, a.s., preporučio hazreti ‘Āʼiši da uči, u slučaju da zna kada je ta noć, je: “Gospodaru moj, zaista si Ti Onaj Koji opraštaš i voliš oprost, pa mi oprosti!” Ova dova je jedna najsažetijih i najkorisnijih dova u kojoj je spojeno dobro i ovog i budućeg svijeta.

• Budući da je mjesec ramazan vrijeme intenzivirane pobožnosti te da je Noć Kadr(a) jedinstven dar i posebno odabrano vrijeme u ovom mjesecu, važno je podsjetiti da se u noćima u kojima tragamo za njom držimo podalje od mnogolikih festivalskih i folklornih elemenata i običaja koji su se vremenom nametnuli kao primarni sadržaji ovog blagoslovljenog vremena. Prema izloženom, kao i na temelju mišljenja istaknutih islamskih učenjaka, noći u kojima tragamo za Noći Kadr(a) potrebno je osvijetliti dobrovoljnim namazom, iskrenim dovama, poniznim i ustrajnim traženjem oprosta i učenjem Kur'ana.